U srijedu 25. veljače 2026. u 19:00 sati u prostorijama Društva arhitekata Splita prof.art. Ante Kuzmanić i doc.art. Ivan Jurić predstavljaju kroz definirane ciljeve i smjernice novi prostorno-planski koncept GRADA GRADOVA.
Split nije jedan grad, nego tri različita grada u jednom. Svaki od njih postoji u svojoj vlastitoj stvarnosti, s drukčijim granicama, problemima i identitetima. Njihova međusobna neusklađenost predstavlja ključnu prepreku za budući razvoj cjelokupnoga metropolitanskog područja.
Prvi Split je mentalni. U najužem smislu, to je grad između Poljuda i Palače. Drugi Split je administrativni. Formalno omeđen granicama koje imaju malo urbanog, geografskog ili funkcionalnog smisla. Treći Split je življeni. To je metropolitanski prostor koji se proteže od Trogira do Podstrane, povezan svakodnevnim migracijama, ali rastrgan administrativnim barijerama.
Ova publikacija motivirana je potrebom za stručnom i političkom raspravom koja bi međusobno suradnjom ova 4 grada i tri općine s institucijama i građanima konačno iznjedrila PLAN KOJI NEDOSTAJE - plan prostornog razvoja metropolitanskog područja Solin - Kaštela - Trogir - Split.
Novi model napušta logiku centraliziranog razvoja i predlaže policentrični razvojni okvir. To više nije Split sa svojim predgrađima, već integrirana cjelina koja svoju snagu crpi iz međusobne povezanosti i jedinstvenih identiteta svojih dijelova. Kroz jasan urbani okvir i povezanu infrastrukturu pokušavamo ponuditi odgovor na izazove stambene krize i prometnog kolapsa, pretvarajući metropolitansko područje u održivi mediteranski model suživota.
Prometna mreža i koridori sagledani su kroz kolne, pomorske, željezničke i zelene infrastrukturne mreže s multimodalnošću kao principom. Razvojnim projektima definira se novo središte metropolitanskog područja smještenog uz ušće Jadra na području postindustrijskih prostora koji čekaju transformaciju. Specijalizirani podcentri i nove razvojne osi omogućavaju razvoj gustog gradskog tkiva kao nositelja identiteta stihijski izgrađenog prostora. Obala kulture i održivosti omogućava kontinuitet javnog prostora uz obalu i služi kao pokazni primjer kako se urbani razvoj i zaštita okoliša mogu uskladiti u jedinstveni cjeloviti koncept.
